top of page
Pretraživanje

Vršnjačko nasilje nije „dječja igra koja se malo otela kontroli“ — to je ozbiljan društveni problem

Vršnjačko nasilje može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje djece.

Zdravlje i sigurnost djece najvažniji su ciljevi svakog roditelja. Naravno da želimo brza rješenja kad saznamo da je netko žrtva nasilja jer znamo kako bi nam bilo da se to događa našem djetetu — ali baš zato što je riječ o djeci, ne smijemo se pouzdati samo u intuiciju ili brze reakcije. Kad nam je nešto iznimno važno, ne prepuštamo to slučaju ili sreći, nego se oslanjamo na najrelevantnije izvore informacija kako bismo umanjili vjerojatnost neželjenih ishoda. Stoga, ako doista želimo najbolje za našu djecu, i kod donošenja odluka o vršnjačkom nasilju potrebno je u obzir uzeti rezultate znanstvenih istraživanja.

 

Znanost o vršnjačkom nasilju - zašto je vršnjačko nasilje ozbiljan problem

  1. Utjecaj na mentalno i tjelesno zdravlje


    Djeca koja su žrtve vršnjačkog nasilja često imaju dugoročne posljedice — od anksioznosti i depresije, do smanjenog samopouzdanja i problema sa školom i socijalnim odnosima. Nasilje može ostaviti duboke tragove koji ostaju u svijesti dugo nakon djetinjstva.

  2. Sigurna okolina mora biti prioritet


    Škola, igralište, internetski prostor — sva ta mjesta trebaju biti zone gdje se djeca osjećaju sigurno. Ako mjesta koja bi trebala biti sigurna postanu izvori straha, to izravno potkopava pravo svakog djeteta da se razvija bez prijetnje.

  3. Brzi odgovori, ali ne brzoplete mjere


    Trenutačno reagiranje je važno — ne smijemo dopustiti da nasilje „prođe ispod radara“. Ali, jednako tako, mjere koje poduzimamo moraju biti promišljene, učinkovite i utemeljene na dokazima.


Koliko je smanjivanje dobne granice za kaznenu odgovornost efikasno?

Iako je veći broj istraživača dio karijere posvetio i ovom pitanju, pravog konsenzusa još uvijek nema. Što to znači? To znači da smanjivanje dobne granice ne dovodi dosljedno do manje kriminala. Štoviše, nedavno istraživanje Damm i suradnika (2025) govori suprotno – ne samo da smanjivanje dobne granice nije smanjilo stopu kriminala, nego su se pojavile indikacije da se stopa kriminala povećala! Općenito se različiti biološki i društveni faktori smatraju dosljednijim odrednicama pojave kriminala od dobi za kaznenu odgovornost. Uvažavajući ograničenja istraživačkog nacrta, ovaj rad ide u prilog nedosljednosti rezultata vezanih uz pomicanje dobi kaznene odgovornosti, što znači da želimo li „igrati na sigurno“, snižavanje dobne granice definitivno nije pouzdana opcija djelovanja.

 

Što možemo i trebamo činiti — konkretni prijedlozi

  1. Edukacija i prevencija

    • Redoviti programi socijalnih vještina, empatije i rješavanja sukoba — počevši već u ranoj dobi.

    • Radionice za roditelje i učitelje o prepoznavanju ranih znakova nasilja i primjerenim intervencijama.

  2. Sustavna podrška u školama

    • Uvođenje i edukacija školskih timova za prevenciju nasilja (koordinator, psiholog, pedagoga).

    • Jasne, transparentne procedure za prijavu i postupanja u slučaju nasilja koje se dosljedno primjenjuju.

  3. Vrednovanje postojećih intervencija

    • Prilagodba intervencija na temelju podataka — ono što ne radi, mijenjamo.

  4. Cjeloviti pristup

    • Ne samo sankcija, nego i podrška. Važno je da i počinitelji imaju priliku za rehabilitaciju, obrazovanje i promjenu ponašanja.

 

Ponavljamo, vršnjačko nasilje je ozbiljan društveni problem koji zahtjeva primjerenu i koordiniranu reakciju različitih institucija u našem društvu. No, nemamo razloga vjerovati da bi reakcija u vidu snižavanja dobne granice za kaznenu odgovornost bila efikasna. Povučemo li tu analogiju s bacanjem novčića – ako želimo ostvariti neki cilj koji nam je iznimno važan, želimo li dopustiti pismu ili glavi da odluče ishod ili ćemo se radije usmjeriti na pouzdanija rješenja? Želimo li se kockati s nečim što nikako ne bismo željeli izgubiti?

 

Više o ovoj temi možete pročitati u izvornom radu: Damm, A.P., Larsen, B.Ø., Nielsen, H.S. et al. Lowering the Minimum Age of Criminal Responsibility: Consequences for Juvenile Crime. J Quant Criminol 41, 495–521 (2025). https://doi.org/10.1007/s10940-025-09604-y

 
 
 

Komentari


bottom of page