Naš doprinos znanosti
U svibnju 2025. sudjelovali smo na Bujasovim danima s poster prezentacijom Povezanost simptoma depresije s potencijalno traumatskim iskustvima tijekom odrastanja. Analiza latentnih klasa koju smo proveli na sudionicima jedanaestog vala Europskog društvenog istraživanja (ESS) iz 2023. pokazala je da oko 12% sudionika velik dio vremena doživljava simptome depresije. Naknadnim analizama utvrđeno je da su ti simptomi povezani s potencijalno traumatskim iskustvima koja su se dogodila tijekom sudionikovog odrastanja.
Detalje o prezentaciji možete pronaći na ovoj poveznici.
U listopadu 2025. sudjelovali smo na Psihošpanciru s prezentacijom Od manjinskog stresa preko ograničenih resursa do snižene dobrobiti: primjer iz LGBTQ+ zajednice. U ovom smo izlaganju sažeto prikazale rezultate analize provedene na podacima koje smo samostalno prikupljali. Temeljem ovih analiza napisali smo i znanstveni rad koji je objavljen u siječnju 2026.
Detalje o prezentaciji možete pronaći na ovoj poveznici.
Detalje o našem istraživačkom i analitičkom pristupu možete pronaći klikom na ikonu pored ovog teksta. :)
Ključni nalazi istraživanja (N = 358):
Hrvatski kontekst: LGBTQ+ sudionici u našem uzorku izvještavaju o značajno višim razinama stresa, nižem zadovoljstvu životom i češćim simptomima depresije u usporedbi s cisrodnim heteroseksualnim osobama (čak i u usporedbi s istraživanjima provedenim na nacionalno reprezentativnim uzorcima, npr. opći uzorak i uzorak mladih iz European Social Survey, val 11).
Potpuna medijacija: Rezultati su pokazali da razlika u mentalnom zdravlju i dobrobiti između LGBTQ+ osoba i heteroseksualnih cisrodnih osoba odražava razliku u strukturalnoj stigmi (npr., uvjerenju da će osoba imati ili posvojiti djecu), doživljenoj stigmi (npr. učestalosti doživljene verbalne ili fizičke agresije ili diskriminacije) i očekivanju diskriminacije (npr. očekivanju da će osoba biti zlostavljana ili metom uvreda), trima dimenzijama manjinskog stresa (koje svi možemo doživjeti). Kad se LGBTQ+ osobe i cisrodne heteroseksualne osobe ujednače s obzirom na navedene faktore, razlike u dobrobiti i mentalnom zdravlju nestaju.
Ograničenja "rada na sebi": Iako je samosuosjećanje korisno, ono se pokazalo tek kao parcijalni medijator odnosa manjinskog stresa i dobrobiti. Drugim riječima, unutarnja snaga i otpornost pojedinca ne pokazuju potencijal za potpunu kompenzaciju štete uzrokovane manjinskim stresom.
Ovi nalazi potvrđuju da je mentalno zdravlje LGBTQ+ osoba neodvojivo od društvenog konteksta. Umjesto da odgovornost za mentalno zdravlje i dobrobit prebacujemo isključivo na pojedinca i njegovu "otpornost", ovo istraživanje, kao i brojna druga (uključjujući i eksperimentalna) istraživanja, pokazuje da praviti se da okolina nije povezana s mentalnim zdravljem i dobrobiti pojedinca nikako nije opravdano.
U siječnju 2026. U časopisu Društvena istraživanja objavljen je naš rad Manjinski stres i mentalno zdravlje: uloga samosuosjećanja.
Što smo istraživali? Kroz teoriju manjinskog stresa, željeli smo provjeriti je li niža razina mentalnog zdravlja i dobrobiti (određena kao manje zadovoljstvo životom te veća prisutnost simptoma depresije) kod LGBTQ+ osoba rezultat njihove orijentacije/identiteta ili pak specifičnog stresa kojem su izloženi zbog društvenog konteksta. Također, ispitali smo može li samosuosjećanje (self-compassion) zaštititi osobe od manjinskog stresa.
